DePIN ili decentralizirana infrastruktura - što je i kako funkcionira?

Dok je većina ljudi zauzeta gledanjem u grafikone cijena Bitcoina, u posljednjih nekoliko godina se sve češće govori o kripto trendu koji bi mogao zauvijek promijeniti način na koji gradimo ceste, koristimo internet ili trošimo struju.

Taj trend se zove DePIN (en. Decentralized Physical Infrastructure Networks) odnosno decentralizirane mreže fizičkih infrastruktura.

Iako se o DePIN-u danas govori kao o najnovijem tehnološkom trendu, njegovi korijeni sežu desetak godina unatrag kroz pionirske projekte poput Filecoina (2014.) i Rendera (2017.), dok je Helium (2019.) prvi dokazao da obični ljudi, motivirani tokenima, mogu izgraditi globalnu bežičnu mrežu brže od ijedne korporacije.

Sam naziv DePIN službeno je nastao tek krajem 2022. godine, kada je analitička kuća Messari putem javne ankete ujedinila dotadašnje zbunjujuće termine poput MachineFi i Proof of Physical Work pod jedan prepoznatljiv termin.

Nastao je kao izravan odgovor na tromost i visoke cijene centraliziranih monopola, koristeći zrelost modernih blockchaina da napokon poveže digitalne poticaje s opipljivim uslugama u stvarnom svijetu.

Što je zapravo DePIN i zašto je bitan?

DePIN je spoj blockchaina i opipljivih, fizičkih uređaja.

Povijesno gledano, izgradnja mobilne mreže ili sustava mapa zahtijevala je milijarde dolara početnog kapitala, što je stvorilo monopole (poput velikih telekoma ili Googlea) koji danas kontroliraju i cijene i vaše podatke.

DePIN model funkcionira obrnuto: umjesto jedne tvrtke, zajednica gradi infrastrukturu.

Blockchain ovdje služi kao automatizirani sustav nagrađivanja koji isplaćuje tokene onima koji mreži daju resurse (poput signala ili prostora na disku).

Razlika u odnosu na prije par godina je u tome što je tehnologija sada dovoljno brza i jeftina da ti poticaji funkcioniraju u realnom vremenu, čineći usluge i do 10 puta povoljnijim od onih koje nude tehnološki giganti.

Koje su prednosti DePIN modela?

Rješava problem visokih ulaznih troškova izgradnje infrastrukture

Tradicionalni model izgradnje infrastrukture pati od onoga što ekonomisti zovu visoki kapitalni rashodi (CAPEX).

Ako želite izgraditi 5G mrežu, morate kupiti licence za frekvencije, unajmiti tisuće krovova, platiti radnike da postave antene i održavaju ih.

To si mogu priuštiti samo ogromne korporacije. One taj trošak kasnije prevaljuju na vas kroz skupe pretplate, a usput kontroliraju tko ima pristup i po kojoj cijeni.

DePIN taj trošak ne eliminira, već ga raspršuje. Umjesto da jedna tvrtka plati milijardu dolara za opremu, milijun ljudi kupi uređaj od 500 dolara. Time se rizik i vlasništvo sele s korporacije na pojedinca.

Transparentnost rada i isplate

Glavni razlog zašto ovo nije postojalo prije blockchaina je povjerenje.

Kako ćete natjerati 100 000 ljudi u različitim državama da postave antene i budu sigurni da će biti plaćeni za svoj rad?

Blockchain tu služi kao nepristrani posrednik, a sve se rješava putem pametnih ugovora.

Točnije rečeno, pravila isplate su upisana u kod. Ako vaša antena radi i prenosi podatke, pametni ugovor vam automatski šalje tokene.

Nema odjela računovodstva, nema čekanja faktura i nema straha da će vas netko prevariti. Svaki doprinos je vidljiv na mreži i točno se zna tko pruža koliko resursa i je li ta usluga stvarno isporučena.

Do 10x niže cijene troškova

Klasične firme moraju pokriti troškove marketinga, poreza na dobit, plaće tisuća menadžera i povrat kredita bankama.

DePIN projekt ima samo trošak električne energije i opreme koju je korisnik ionako odlučio kupiti.

Zbog toga mreža za pohranu podataka poput Filecoina ili Arweavea može ponuditi cijene koje su drastično niže od Amazon Clouda ili Dropboxa.

Oni ne moraju profitirati na vama da bi preživjeli; mreža raste jer raste vrijednost cijelog ekosustava.

Kontrola podataka je na korisniku

U tradicionalnom modelu, Google Maps zna gdje ste bili jer ste mu vi (besplatno) dali te podatke dok ste koristili aplikaciju.

On te podatke prodaje dalje. U DePIN modelu, vi ste taj koji prodaje podatke mreži.

Podaci o prometu, kvaliteti zraka ili pokrivenosti signalom postaju vlasništvo onoga tko ih je generirao, a ne korporacije koja ih je samo "prikupila".

Ovo je zapravo prelazak s modela centraliziranog vlasništva nad svime na model distribuiranog doprinosa i decentralizirane dobiti.

Doduše, postoje i mane DePIN modela.

Put do potpune decentralizacije infrastrukture nosi i ozbiljne izazove. Najveća prepreka su visoki početni troškovi, jer korisnici sami kupuju hardver i snose sav rizik ako projekt propadne.

Također, nailazimo i  na problem potražnje -  lako je izgraditi mrežu, ali je puno teže privući stvarne firme da je koriste umjesto provjerenih giganata.

Tu su i pitanja kvalitete usluge, jer se teško osloniti na pouzdanost tisuća amaterskih uređaja, kao i pravna nesigurnost u sektorima poput telekomunikacija i energetike koji su pod strogom regulacijom države.

Na kraju, profitabilnost za pojedinca često ovisi o lokaciji i cijeni struje, što znači da DePIN nije jednako isplativ za svakoga.

Koji su najpoznatiji DePIN projekti i kako se uključiti

Danas postoji nekoliko stabilnih projekata koji pokazuju kako ovaj model radi u praksi:

Helium: Bežična mreža

Helium je započeo s mrežom za IoT uređaje (poput pametnih ogrlica za ljubimce), a danas se proširio na Helium Mobile (5G).

Kako funkcionira? Umjesto da telekomi grade tornjeve, korisnici postavljaju tzv. hotspotove (male rutere). Ovi uređaji koriste vaš kućni internet kako bi odašiljali signal u okolinu.

Dobivate tokene (HNT ili MOBILE) za održavanje mreže i za količinu podataka koju uređaji u prolazu prenesu preko vašeg čvora.

Trenutno je mreža na Solani, što transakcije i isplate nagrada čini trenutnim i gotovo besplatnim.

Hivemapper: Karte u stvarnom vremenu

Ovo je izravna konkurencija Google Mapsu, ali s podacima koji su svježiji.

Kako funkcionira? Korisnici u automobile postavljaju dashcam kameru koja snima cestu dok voze. Podaci se anonimiziraju i šalju u mrežu.

Nagrade dobivate u HONEY tokenima na temelju kilometraže i kvalitete snimke. Što je lokacija kojom prolazite rjeđe mapirana, to su nagrade veće.

Čak i ako nemate auto, možete sudjelovati kao validator u smislu da provjeravate točnost snimki drugih korisnika na računalu i za to primate sitne naknade.

Render: Računalna snaga

S obzirom na eksploziju umjetne inteligencije, Render je postao jedan od najtraženijih projekata jer AI modeli trebaju ogromnu snagu grafičkih kartica.

Kako funkcionira? Povezuje node operatore (vlasnike jakih GPU-ova) s digitalnim umjetnicima i AI istraživačima.

Kada vaš PC ne radi ništa, on "iznajmljuje" snagu vaše grafičke kartice za renderiranje 3D scena ili treniranje AI modela, a vi primate RENDER tokene.

Za početak, treba vam jača NVIDIA grafička kartica (min. 6GB-8GB VRAM) i stabilan internet.

Filecoin: Pohrana podataka

Zamislite Dropbox ili Google Drive, ali bez centralnog servera.

Kako funkcionira? Iznajmljujete slobodan prostor na vašem hard disku. Podaci koje klijenti šalju su kriptirani i razbijeni u komadiće, pa nitko (pa ni vi) ne može vidjeti što je na disku.

Plaćeni ste u FIL tokenima za čuvanje podataka i za dokazivanje da su podaci i dalje dostupni (tzv. Proof-of-Spacetime).

Može li se svatko uključiti u navedene DePIN projekte?

Tehnički može, ali uz par napomena:

• Lokacija je ključna: DePIN projekti vezani uz lokaciju (poput Heliuma ili Hivemappera) ovise o tome gdje živite. Ako živite usred šume, vaš Helium ruter neće imati s kime komunicirati.
• Trošak struje: Za projekte koji koriste PC (Render, Filecoin), provjerite troši li vaš hardver više struje nego što zaradi u tokenima. U državama s vrlo skupom strujom, profitabilnost može biti upitna.
• Korištenje usluga kao ušteda: Čak i ako ne želite "rudariti", uključiti se možete tako da koristite te usluge. Filecoin je često jeftiniji od Google Drivea, a Helium Mobile nudi pretplate koje su u nekim regijama drastično povoljnije od klasičnih telekoma.

Kakva je budućnost DePIN-a?

DePIN pokazuje da blockchain može služiti kao praktičan alat za organizaciju ljudi i resursa u stvarnom svijetu.

DePIN označava, moglo bi se reći, i prelazak iz ere u kojoj smo bili samo proizvod čije podatke drugi prodaju, u eru u kojoj posjedujemo infrastrukturu koju koristimo i na njoj izravno zarađujemo.

Ipak, unatoč velikom potencijalu, ovo je još uvijek polje u razvoju koje mora riješiti pitanja regulative i dugoročne održivosti.

Ostaje nam tek za vidjeti u kojem će se točno smjeru i kojom brzinom razvijati ova ideja o decentraliziranoj infrastrukturi te hoće li uspjeti u potpunosti zamijeniti sustave na koje smo desetljećima navikli.