Kako kripto utječe na svjetsku politiku?

Kriptovalute više nisu samo financijski trend ili tehnološka inovacija – one danas imaju sve veći utjecaj na svjetsku politiku. Njihova decentralizirana priroda izaziva tradicionalne financijske sustave, mijenja međunarodne odnose i otvara pitanja suvereniteta država, sigurnosti i slobode građana.

Regulacija i globalna pravila igre

Kripto je natjerao vlade i međunarodne institucije da redefiniraju svoj pristup novcu i financijskim tokovima.

• Europska unija je donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets), koja nastoji stvoriti jedinstveno regulirano tržište za sve članice i donijeti više pravne sigurnosti za ulagače.
  
• Sjedinjene Američke Države i dalje nemaju jedinstven zakon, već kombinaciju pravila različitih regulatora poput SEC-a i CFTC-a, što stvara nesigurnost, ali i prostor za inovacije.
  
• Kina je 2021. godine zabranila trgovanje i rudarenje kriptovaluta, no paralelno razvija vlastitu digitalnu valutu središnje banke (e-CNY) kao odgovor na globalni rast digitalne ekonomije.

Ove različite strategije pokazuju koliko je kripto postao geopolitičko pitanje, a ne samo financijski fenomen.

Financijska moć i konkurentnost država

Prihvaćanje kriptovaluta može biti moćno političko oružje. Države koje stvaraju prijateljsko okruženje za blockchain i kripto startupe privlače investicije, nove tvrtke i talentiranu radnu snagu. Primjeri su Švicarska, Singapur i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji se pozicioniraju kao globalna središta za kripto industriju.

Kako je Švicarska postala globalno središte kripto svijeta

Švicarska je danas sinonim za sigurnost, povjerenje i inovaciju, a upravo su ti elementi bili ključni i u njezinu uspjehu u svijetu kriptovaluta. Dok su mnoge zemlje još raspravljale o tome treba li uopće prihvatiti kripto, Švicarska je na vrijeme prepoznala njegov potencijal.

Umjesto da zabrani ili ograniči kriptovalute, odlučila ih je pametno regulirati – jasno postavila pravila kako bi investitori i tvrtke znali što smiju, a što ne. Ta regulatorna sigurnost bila je presudna: poduzetnici su se osjećali sigurno ulagati, a inovatori su imali prostor za rast.

Rezultat toga je “Crypto Valley”, naziv koji se odnosi na regiju oko grada Zuga, blizu Züricha.

Tamo su se već početkom 2010-ih počele okupljati prve blockchain tvrtke, privučene:

• niskim porezima,
  
• jednostavnim poslovnim propisima,
  
• i povoljnom vladinom politikom prema novim tehnologijama.

Zug je danas dom stotina kripto i blockchain projekata – od startupa do globalno poznatih tvrtki. U Crypto Valleyju nastale su neke od najvećih blockchain inicijativa, uključujući i zakladu Ethereum, jednu od najutjecajnijih u cijeloj industriji.

Osim poslovnih prednosti, Švicarska ima i snažnu kulturu privatnosti i decentralizacije – vrijednosti koje su vrlo bliske filozofiji kriptovaluta. Zahvaljujući toj kombinaciji inovacije, stabilnosti i povjerenja, zemlja je postala svjetski lider u kripto industriji i primjer kako pametna politika može potaknuti tehnološki napredak.

S druge strane, države koje zauzimaju restriktivan stav riskiraju odljev kapitala i tehnoloških inovacija prema otvorenijim tržištima. Na taj način kripto postaje faktor koji određuje dugoročnu konkurentnost i globalni utjecaj pojedinih zemalja.

Kripto i međunarodne sankcije

Jedan od najosjetljivijih političkih aspekata kripta jest njegova uloga u zaobilaženju sankcija. Budući da transakcije na blockchainu ne trebaju banke ni posrednike, države i organizacije pod sankcijama ponekad koriste kriptovalute za međunarodna plaćanja.

Primjeri poput Irana, Venezuele ili Rusije pokazuju da se kripto može koristiti kao alat otpora financijskim restrikcijama koje nameću moćne države ili institucije poput SAD-a i EU-a. Ovo otvara nove rasprave o globalnoj sigurnosti i ravnoteži moći.

Venezuela – kriptovalute kao odgovor na hiperinflaciju

Venezuela je jedan od najočitijih primjera kako kriptovalute mogu postati alat preživljavanja u zemlji s ekonomskom krizom.

Zbog ekstremne hiperinflacije i sloma nacionalne valute (bolívar), stanovnici su počeli koristiti:

• Bitcoin i USDT (Tether) za čuvanje vrijednosti i svakodnevne transakcije;
  
• Binance P2P tržište kao glavni način razmjene i slanja novca iz inozemstva;
  
• vlada je čak pokušala pokrenuti vlastitu kriptovalutu – Petro, navodno podržanu naftnim rezervama, kako bi smanjila ovisnost o američkom dolaru.

Ukratko: u Venezueli je kripto postao spas za građane, način da zaštite štednju i dobiju sredstva od rodbine iz dijaspore.

Rusija – kripto kao sredstvo otpornosti na sankcije

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Zapad je uveo široke financijske sankcije koje su pogodile banke, oligarhe i državne tvrtke.

Rusija je tada:

• istraživala upotrebu stablecoina i digitalnog rublja za međunarodnu trgovinu, posebno s državama koje ne podupiru sankcije;
  
• povećala interes za rudarenje i “cross-border settlements” putem blockchaina;
  
• omogućila eksperimentalne trgovinske transakcije u kriptovalutama s prijateljskim zemljama poput Irana i Kine.

Ukratko: Rusija kripto koristi kao alat za vanjskotrgovinsku otpornost i način da nastavi međunarodnu trgovinu unatoč sankcijama.

Iran – korištenje kripta za zaobilaženje sankcija

Iran se godinama suočava s američkim i europskim sankcijama koje ograničavaju njegov pristup međunarodnom financijskom sustavu i tržištu dolara.

Kako bi ublažila taj pritisak, iranska vlada je:

• legalizirala rudarenje Bitcoina 2019. godine, uz uvjet da se rudarene kriptovalute mogu koristiti za uvoz robe, čime su izravno zaobišli SWIFT i međunarodne bankarske kanale;
  
• dodijelila licence lokalnim tvrtkama za rudarenje i postavila državni nadzor nad korištenjem energije za tu svrhu;
  
• prema izvješćima, iranski uvoznici koriste Bitcoin i druge kriptovalute za kupnju robe iz Kine i drugih zemalja, upravo zato što tradicionalni bankovni transferi nisu mogući.

Ukratko: Iran koristi kripto kao alternativu međunarodnim plaćanjima, posebno kada su sankcije blokirale pristup dolarima i globalnom bankarskom sustavu.

U sva tri slučaja, kriptovalute su se pokazale kao alat ekonomske neovisnosti – bilo za izbjegavanje sankcija, stabilizaciju valuta ili pristup globalnom tržištu bez posrednika.

No, ta praksa istodobno otvara i nove rasprave o globalnoj sigurnosti, jer kripto može služiti i državama koje pokušavaju zaobići međunarodne financijske kontrole.

Transparentnost i unutarnja politika

Kriptovalute i blockchain tehnologija ne utječu samo na međunarodne odnose, već i na unutarnju politiku. Mnogi političari i aktivisti naglašavaju da blockchain može povećati transparentnost javnih financija i smanjiti prostor za korupciju.

Zamislite državne proračune ili troškove izbornih kampanja zabilježene na javnom blockchainu.

To je ideja koja sve češće ulazi u rasprave o budućnosti politike i javne uprave.

Primjerice, svaka uplata u izbornu kampanju mogla bi se javno prikazivati u stvarnom vremenu – tko je donirao, koliko i kada. Na isti način, svaki euro potrošen iz državnog proračuna mogao bi biti praćen od trenutka izdvajanja do krajnjeg korisnika.

To bi značajno smanjilo mogućnosti korupcije i manipulacije, otežalo zloupotrebu javnog novca i povećalo povjerenje građana.

Zemlje poput Estonije i Švedske već eksperimentiraju s blockchainom u javnoj administraciji, dok su neke organizacije i nevladine udruge razvile prototipove blockchain sustava za praćenje javne potrošnje i izborne transparentnosti.

U budućnosti, ovakav pristup mogao bi postati nova norma u demokratskim procesima, gdje tehnologija ne služi samo inovaciji financija, već i jačanju povjerenja između države i građana.

Digitalne valute centralnih banaka (CBDC)

Kao odgovor na rast kriptovaluta, mnoge države razvijaju vlastite digitalne valute – CBDC (Central Bank Digital Currency).

• Kina prednjači s e-CNY projektom.
  
• Europska unija istražuje digitalni euro.
  
• SAD proučava digitalni dolar, ali oprezno zbog rizika po privatnost i slobodu građana.

CBDC-ovi pokazuju da vlade žele zadržati kontrolu nad novcem i financijskim sustavima, dok istovremeno prate prednosti koje je pokazao kripto.

Kako izbori utječu na kripto tržište

Iako se kriptovalute često predstavljaju kao neovisne o politici i državnim institucijama, posljednjih godina postalo je jasno da politička zbivanja, posebno izbori, imaju snažan utjecaj na tržište.

Političke odluke i izjave kandidata mogu pokrenuti nagle promjene cijena, jer investitori reagiraju na ono što očekuju od budućih propisa i odnosa vlade prema digitalnoj imovini. Kada političari najavljuju prijateljsku regulaciju prema kriptovalutama, tržište to često vidi kao znak sigurnosti i rasta, dok najave strožih mjera mogu izazvati strah i masovnu prodaju.

Primjer toga bio je tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2024. godine. Tijekom kampanje, svaki put kad bi kandidati najavili planove vezane uz regulaciju kripta, tržište je reagiralo gotovo trenutačno. Nakon pobjede Donalda Trumpa, koji je zauzeo pro-kripto stav, cijena Bitcoina naglo je porasla, probivši granicu od 90.000 dolara, a zatim i 100.000 dolara samo mjesec dana kasnije.

Takve reakcije pokazuju da su kriptovalute postale osjetljive na političke poruke jednako kao i tradicionalna tržišta. Za prosječnog investitora to znači da vijesti iz političkog svijeta mogu imati jednako velik utjecaj na vrijednost njegovog portfelja kao i tehnička analiza ili kretanja na burzama.

U osnovi, politika i kripto nisu više odvojeni svjetovi, svaka izjava, prijedlog zakona ili izborni rezultat može promijeniti smjer tržišta u samo nekoliko sati.

Nova era moći: kad se politika susretne s kriptom

Kriptovalute su od tehnološke inovacije prerasle u politički fenomen globalnih razmjera. One mijenjaju zakone, međunarodne odnose i same temelje financijskog sustava. Neke države u kriptu vide prijetnju svojoj moći, dok druge u njemu pronalaze priliku za rast i jačanje svog globalnog položaja.

U nadolazećim godinama, svjetska politika i kriptovalute bit će sve više isprepletene. Pitanja poput regulacije, financijske slobode i geopolitičkih interesa oblikovat će novu ekonomsku i političku stvarnost.