Mogu li kriptovalute biti dodatak vašoj mirovinskoj štednji?

Dok inflacija polako ali sigurno nagriza kupovnu moć tradicionalne štednje, a mirovinski sustavi širom svijeta pokazuju znakove zamora pod pritiskom demografskih promjena, koncept "mirovine u Bitcoinu" više nije samo tema za tehnološke entuzijaste.

Postavlja se pitanje: mogu li digitalna imovina i decentralizirane financije (DeFi) postati ključni faktor financijske slobode u trećoj životnoj dobi?

Zašto ljudi razmišljaju o kriptovalutama kao zaštiti od inflacije?

Pojedine kriptovalute su deflatorne

Mnoge kriptovalute imaju kodom definiranu granicu ponude (npr. Bitcoin s maksimalno 21 milijun tokena).

To znači da centralne banke ne mogu izravno utjecati na njihovu vrijednost povećanjem novčane mase.

Globalno su dostupne i visoko likvidne

Tradicionalna mirovinska štednja često je "zarobljena" u fondovima s kompliciranim pravilima isplate. Kripto tržište radi 24/7/365.

To znači da ulagač u bilo kojem trenutku, bilo gdje u svijetu, može pristupiti svojoj imovini, pretvoriti je u gotovinu ili je prebaciti na drugi kraj planeta u nekoliko minuta.

Diverzifikacija portfelja

Dodavanje kriptovaluta u portfelj može smanjiti korelaciju s klasičnim ulaganjima poput dionica ili obveznica, što može povećati otpornost na makroekonomske šokove.

Čak i mali postotak kriptovaluta (npr. 5%) može značajno poboljšati ukupne performanse portfelja.

Zbog svog povijesno visokog rasta, kripto može poslužiti kao "raketno gorivo" za portfelj koji se inače sastoji od konzervativnih obveznica i dionica.

Realni rizici: Na što treba paziti?

Najveći izazov je nestabilnost cijena. Vrijednosti mogu naglo rasti, ali i brzo pasti, što je problem za dugoročne ulagače.

Tu je i regulatorna neizvjesnost jer se porezna pravila i regulacija tek razvijaju, a neke zemlje uvode zabrane.

Sigurnosni rizik je također važan. Gubitak privatnih ključeva ili prijevara znači trajni gubitak sredstava.

Dodatan izazov je tehnološka zastarjelost projekata te niska likvidnost kod manjih tokena.

Kako se nositi s rizicima i koje su prednosti?

Unatoč rizicima, postoje načini kako ih ublažiti i iskoristiti prednosti kriptovaluta. Platforme poput Bitcoin Storea, omogućuju jednostavnu kupnju, prodaju, zamjenu i pohranu digitalne imovine, čime ulagači dobivaju dodatnu razinu sigurnosti i praktičnosti.

1. Volatilnost kao prilika
Strategije poput “dollar-cost averaginga” smanjuju utjecaj kratkoročnih padova i mogu povećati dugoročne prinose.

2. Jasnija pravila
Europski MiCA okvir čini tržište sigurnijim i transparentnijim, što povećava povjerenje ulagača.

3. Napredna sigurnost
Hardverski novčanici, višestruka autentifikacija i multisig rješenja danas su lako dostupni.

4. Tehnološki razvoj
Ethereum prelaskom na proof-of-stake smanjio je potrošnju energije i otvorio nove opcije. DeFi i tokenizacija stvarne imovine otvaraju dodatne prilike.

5. Likvidnost etabliranih projekata
Bitcoin i Ethereum danas su među najlikvidnijim imovinama, što olakšava brzo trgovanje.

Kako pametno uvesti kripto u dugoročnu štednju?

Umjesto pokušaja "pogađanja" tržišta, najuspješniji ulagači koriste DCA (Dollar-Cost Averaging) metodu. Kupnja fiksne svote (npr. 100 € mjesečno) bez obzira na cijenu smanjuje stres i prosječnu nabavnu cijenu kroz godine.

Za one koji tek ulaze u ovaj svijet, izbor platforme je ključan. Korištenje provjerenih platformi, nudi sigurnosnu mrežu kroz usklađenost s regulativama i korisničku podršku.

Moć strpljenja: Što 100 € mjesečno može postati do 2056.?

Recimo da danas imate 30 godina i odlučite se za disciplinu: svaki mjesec, bez obzira na sve, kupujete Bitcoin za 100 €.

To je cijena dvije prosječne večere ili par tura pića s društvom.

Da ste 2014. godine počeli ulagati 100 € mjesečno u Bitcoin, do danas biste uplatili ukupno 12.000 €.

Zbog nevjerojatnog rasta Bitcoina, vaša bi ušteđevina danas vrijedila preko 250.000 € (ovisno o točnim datumima kupnje).

Ali, budimo realni, Bitcoin je tada bio "beba". Danas je on zrela imovina i ne možemo očekivati isti takav skok od 2000% svakih par godina.

Kada ulažete na 30 godina, vi ne igrate buy high sell low igru.

Vi igrate igru akumulacije.

• Period 2026. – 2036.

Prolazite kroz barem dva ili tri halvinga (događaja koji smanjuju ponudu novog Bitcoina). Cijena skače, pa pada 50%, ali vi ne stajete. Vaših 100 € mjesečno polako gradi "hrpu" digitalnog zlata.

• Period 2036. – 2046.

Bitcoin postaje uobičajen dio svakog mirovinskog fonda na svijetu. Volatilnost (nagli skokovi i padovi) se smanjuje, ali vrijednost raste jer je ponuda fiksna, a potražnja globalna.

• Period 2046. – 2056.

Ulazite u svoje 60-e. Vaših 100 € mjesečno kroz 30 godina iznosi 36.000 € uplaćenog novca. Čak i uz vrlo konzervativne procjene rasta (koje su daleko ispod onoga što je BTC radio do sada), zbog oskudice Bitcoina, vaš bi portfelj mogao biti višestruko veći od bilo koje klasične štednje u bankama.

U 30 godina stane otprilike 7 tržišnih ciklusa. Svaki put kad tržište padne, vi za svojih 100 € dobijete više Bitcoina. Kad tržište naraste, vaša cijela "hrpa" vrijedi više.

Vrijeme na tržištu uvijek pobjeđuje pogađanje trenutka.

Iako na tržištu postoje tisuće različitih tokena, za mirovinsku štednju fokus bi trebao biti na temeljnim stupovima kripto svijeta: Bitcoinu i Etheru.

Oni su za digitalnu imovinu ono što su zlato i nafta za tradicionalno gospodarstvo, dokazani, najlikvidniji i najotporniji.

Mogu li kriptovalute biti stvarna dopuna mirovini?

Kriptovalute ne garantiraju sigurnu mirovinu, ali mogu biti važan dio strategije. Uz učenje, diverzifikaciju i razborit pristup, moguće je iskoristiti inovacije kripto svijeta.

Kripto ne bi trebao biti vaša jedina mirovina, ali bi mogao biti njezin vrijedni dio.

Kao dopuna mirovini, one nude ono što sustavi generacijske solidarnosti često ne mogu, a to je individualna kontrola i zaštita od inflacije. Ključ uspjeha je u obrazovanju, hladnoj glavi i pravilu koje vrijedi stoljećima: nikada ne stavljajte sva jaja u istu košaru.

Napomena: Bitcoin Store nije tvrtka koja se bavi investicijskim savjetovanjem te kao takva nije ovlaštena za davanje financijskih savjeta. Naša razmišljanja i prognoze ne mogu biti osnova za ulaganje. Sve analize objavljene su u informativne svrhe i ne mogu se smatrati investicijskim savjetom.