Spot ETF-ovi u Europi: status i razlike u odnosu na američko tržište

Od siječnja 2024. godine, kada je američka Komisija za vrijednosne papire (SEC) odobrila prve spot Bitcoin ETF-ove, tema kripto ETF-ova redovito zaokuplja pažnju investitora diljem svijeta.

No dok se u SAD-u priča jednostavno svodi na "ETF ili ne", u Europi je situacija znatno slojevitija.

Europsko tržište kripto investicijskih proizvoda postoji već godinama prije američkog odobrenja, ali funkcionira po potpuno drugačijim regulatornim pravilima, i zapravo u Europi, u strogom pravnom smislu, spot Bitcoin ETF-ovi uopće ne postoje.

U ovom tekstu razjašnjavamo što europski investitori zapravo kupuju kada žele izloženost Bitcoinu ili drugim kriptovalutama putem burzovno trgovanih proizvoda, po čemu se to razlikuje od američkog modela i kamo se regulativa u EU kreće dalje.

Što je uopće ETF?

Prije nego što uđemo u europsko-američke razlike, vrijedi razjasniti osnovni pojam.

ETF (exchange-traded fund, burzovno trgovani fond) je investicijski fond čiji se udjeli kupuju i prodaju na burzi jednako kao dionice, tijekom cijelog trgovinskog dana, po tržišnoj cijeni koja se mijenja iz minute u minutu.

Za razliku od klasičnog investicijskog fonda kod kojeg se udjeli kupuju i prodaju jednom dnevno po unaprijed određenoj cijeni, ETF nudi likvidnost i fleksibilnost dionice, uz izloženost cijelom košu imovine.

Tradicionalno, ETF prati vrijednost neke skupine imovine, primjerice burzovni indeks (poput S&P 500), sektor gospodarstva, obveznice ili robu, tako da udio u fondu odražava prosječno kretanje te skupine.

Kod spot ETF-a, fond izravno drži samu odnosnu imovinu (a ne izvedenice poput terminskih ugovora), pa cijena udjela u fondu prati stvarnu, trenutnu ("spot") tržišnu cijenu te imovine.

Upravo je to bila ključna razlika kod odobrenja američkih Bitcoin ETF-ova 2024. godine: prije toga su postojali samo ETF-ovi temeljeni na terminskim ugovorima (futures) na Bitcoin, dok noviji spot ETF-ovi izravno drže Bitcoin u skrbništvu.

Glavne prednosti ETF-a za investitora su:

• Jednostavan pristup: kupuje se kroz standardni brokerski račun, bez potrebe za otvaranjem kripto novčanika ili brigom o privatnim ključevima.
• Regulirano okruženje: ETF-ovi podliježu nadzoru financijskih regulatora, uz propisane zahtjeve transparentnosti i izvještavanja.
• Likvidnost: udjeli se mogu kupiti i prodati tijekom cijelog trgovinskog dana po tržišnoj cijeni.
• Diversifikacija (kod klasičnih ETF-ova), jedan udio može pružiti izloženost desecima ili stotinama različitih instrumenata odjednom.

Upravo je posljednja stavka, zahtjev za diversifikacijom, točka na kojoj se europski i američki pristupi kripto ETF-ovima suštinski razilaze, kako objašnjavamo u nastavku.

Zašto u Europi (tehnički) nema pravih spot Bitcoin ETF-ova

Ključna razlika leži u samoj definiciji pojma "ETF". U Sjedinjenim Državama, izraz ETF (exchange-traded fund) može se odnositi i na fond koji drži samo jednu imovinu, primjerice fizičko zlato ili Bitcoin.

Upravo je to omogućilo pojavu proizvoda poput iShares Bitcoin Trusta (IBIT) ili Fidelity Advantage Bitcoin ETF-a (FBTC), koji izravno drže Bitcoin i prate njegovu spot cijenu.

U Europskoj uniji izraz "fond" u kontekstu burzovno trgovanih proizvoda gotovo je isključivo rezerviran za takozvane UCITS fondove (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities), regulatorni okvir koji zahtijeva diversifikaciju imovine.

Fond usmjeren na samo jednu kriptovalutu jednostavno ne zadovoljava taj kriterij diversifikacije, pa takav proizvod formalno ne može nositi oznaku UCITS ETF-a.

Zbog toga se u Europi kripto izloženost putem burzi ostvaruje kroz drugačiju pravnu strukturu: ETP-ove (Exchange Traded Products), točnije ETN-ove (Exchange Traded Notes) ili ETC-ove (Exchange Traded Commodities).

Umjesto da izravno drže i upravljaju imovinom kao dio diversificiranog fonda, ovi instrumenti su dužničke vrijednosnice koje izdaju specijalizirane institucije (poput 21Sharesa, CoinSharesa ili ETC Groupa), a u pravilu su u potpunosti pokrivene fizičkim Bitcoinom pohranjenim kod skrbnika u hladnoj pohrani (cold storage).

Za investitora, praktična razlika u svakodnevnom trgovanju često je gotovo neprimjetna, cijena prati kretanje Bitcoina, proizvod se kupuje i prodaje kao i svaka dionica na burzi. No pravna priroda instrumenta, način oporezivanja i regulatorni nadzor razlikuju se ovisno o tome je li riječ o UCITS fondu ili ETN/ETC strukturi.

Kako izgleda tržište s obje strane Atlantika

Sjedinjene Američke Države trenutačno imaju desetak spot Bitcoin ETF-ova koji kotiraju na burzama poput NYSE Arca i Nasdaqa, uz sve veći broj izdavatelja, od etabliranih upravitelja imovinom poput BlackRocka i Fidelityja, preko kripto-nativnih tvrtki, pa sve do velikih investicijskih banaka koje su tek nedavno ušle u ovaj segment vlastitim proizvodima.

Naknade za upravljanje uglavnom se kreću u rasponu od otprilike 0,14% do 0,25% godišnje, a konkurencija među izdavateljima kontinuirano gura te troškove naniže.

Kombinirano tržište kripto ETF/ETP proizvoda u SAD-u naraslo je na više od 70 milijardi dolara imovine pod upravljanjem početkom 2026. godine.

Europsko tržište, iako manje medijski eksponirano, zapravo je znatno starije. Prvi europski kripto ETN, švedski Bitcoin Tracker One izdavača XBT Provider, počeo je trgovati na Nasdaq Stockholmu još 2015. godine, gotovo desetljeće prije američkog odobrenja.

Proizvodi poput ETC Group Physical Bitcoin (BTCE) ili 21Shares Bitcoin ETP-a trguju se na burzama poput Deutsche Börse (Xetra), London Stock Exchange i drugim europskim burzama, uz rastući broj izdavatelja iz Švicarske, Njemačke i skandinavskih zemalja.

Zanimljivo je da europski investitori, unatoč volatilnosti Bitcoina tijekom 2026. godine, nisu masovno napuštali ove proizvode. Priljevi kapitala u europske kripto ETP-ove ostali su relativno stabilni čak i u razdobljima kada su američki fondovi bilježili odljeve.

Regulatorni kontekst

Jedna od bitnih strukturnih razlika leži i u širem regulatornom okviru.

Europska unija je Uredbom (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine (MiCA), koja je stupila na snagu u lipnju 2023. godine (uz postupnu primjenu pojedinih dijelova tijekom 2024.), dobila jedinstven pravni okvir za kripto sektor.

Pritom uključujući zahtjeve za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, poput skrbništva nad Bitcoinom koji stoji iza ETN/ETC proizvoda.

Sami ti proizvodi, kao vrijednosnice koje se kotiraju na burzi, i dalje prvenstveno podliježu postojećim pravilima tržišta kapitala. MiCA im pritom daje jasniji okvir za onaj dio posla koji se tiče same kriptoimovine u pozadini.

Sjedinjene Države, s druge strane, još uvijek nemaju jedinstveno sveobuhvatno federalno zakonodavstvo za kriptoimovinu, pa SEC i Komisija za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC) moraju primjenjivati postojeće propise koji nisu izvorno pisani za kriptoimovinu.

Odobrenje spot Bitcoin ETF-ova 2024. godine bilo je rezultat sudske odluke i promjene stava SEC-a, a ne novog zakona.

Paradoks je, dakle, da Europa ima jasniji regulatorni okvir za samu kriptoimovinu, ali stroža pravila za investicijske fondove (UCITS) sprječavaju nastanak "pravih" ETF-ova s izloženošću jednoj kriptovaluti, dok je u SAD-u obrnuto: regulativa same kriptoimovine još je fragmentirana, ali struktura investicijskih fondova omogućava jednostavnije odobravanje proizvoda poput spot ETF-ova.

Što ovo znači za investitore

Za europskog investitora praktična poruka svodi se na nekoliko točaka:

Terminologija je bitna, ali funkcija je slična

Ono što se u SAD-u zove spot Bitcoin ETF, u Europi je najčešće ETP ili ETN, instrument koji u praksi prati istu spot cijenu, ali kroz drugačiju pravnu strukturu.

Regulatorni nadzor postoji na obje strane

U SAD-u je to SEC i okvir za investicijske fondove, u Europi kombinacija nacionalnih regulatora, MiCA uredbe i (do sada ograničenog) UCITS okvira.

Tržište se i dalje razvija

ESMA je u lipnju 2025. Europskoj komisiji predala prijedlog koji donosi stroža pravila za neizravnu izloženost putem UCITS-a, no riječ je tek o savjetodavnom prijedlogu, konačnu odluku donosi Europska komisija, čije se javno savjetovanje očekuje tijekom 2026. godine.

Važnost pravovremenog informiranja

Prije ulaganja u bilo koji ETP ili ETF proizvod vrijedi provjeriti tko je izdavatelj, kako je proizvod pokriven odnosnom imovinom, gdje se kriptoimovina skrbnički pohranjuje te koje naknade i porezne implikacije proizlaze iz odabrane jurisdikcije.

Zaključak

Iako naslovnice često pojednostavljuju priču na "SAD ima Bitcoin ETF-ove, Europa ih nema", stvarnost je zapravo nijansirana.

Europa je bila prva na tržištu s burzovnim kripto proizvodima, ali unutar strožeg regulatornog okvira koji formalno onemogućuje pravi jednoimovinski ETF.

Razlika između američkog i europskog modela prvenstveno je pravne i strukturne prirode, a ne pitanje dostupnosti ili sigurnosti.

Napomena: Bitcoin Store nije tvrtka za financijsko savjetovanje i nije ovlaštena nuditi investicijske ili financijske savjete. Mišljenja, analize i ostali sadržaji na našoj web stranici služe isključivo u informativne svrhe i ne smiju se smatrati temeljem za donošenje odluka o ulaganju. Trgovanje kriptovalutama uključuje  špekulacije, a cijene mogu brzo fluktuirati, što potencijalno može dovesti do gubitka ulaganja. Prije ulaganja u kriptovalute svakako potražite neovisne savjete i temeljito upoznajte rizike povezane s ovom vrstom financijskog instrumenta.