Bitcoin: imovina za sve ili privilegij nekolicine?

Jedan od najčešćih kripto mitova glasi otprilike ovako: „Bitcoin je samo za bogate, nekolicina bogataša drži gotovo sve." Kružio je i konkretan broj: 90% Bitcoina u rukama 1% vlasnika. Zvuči alarmantno. Ali je li to istina?

Nije sve tako crno-bijelo, a odgovor je upravo zato zanimljiv.

Što kaže blockchain?

Bitcoin je po dizajnu potpuno transparentan. Za razliku od bankovnih računa, svaka adresa i svaka transakcija javno su vidljivi na blockchainu, svojevrsnoj digitalnoj knjizi koju nitko ne kontrolira, a svi mogu čitati. Upravo ta otvorenost omogućuje nam da pogledamo tko koliko drži.

I podaci na prvi pogled djeluju zabrinjavajuće. Od ukupno 21 milijuna Bitcoina koliko ih ikada može postojati, do danas je izrudareno oko 19,6 milijuna. Ostatak još čeka na rudarenje u godinama koje dolaze. Od tih 19,6 milijuna, svega 1% svih adresa drži čak 17,3 milijuna Bitcoina. Brojka koja zvuči kao da je igra odavno gotova.

Ali tu nastaje ključni problem: podaci su točni, tumačenje nije.

Adresa nije osoba

Najveća zamka u čitanju blockchain podataka je pretpostavka da jedna adresa znači jedan vlasnik. U stvarnosti, to gotovo nikad nije slučaj.

Velike kripto burze primaju Bitcoin od svojih korisnika i drže ga na centralnim adresama, kao što banka drži novac svojih klijenata u trezoru.

Jedna burza tako na jednoj ili nekoliko adresa može čuvati stotine tisuća BTC, ali ni jedan od tih Bitcoina nije njezin. Svi oni pripadaju korisnicima koji su ih tamo pohranili.

Isto vrijedi za Bitcoin ETF-ove, investicijske fondove koji su od 2024. dostupni na američkim burzama i koji su u kratkom vremenu privukli više od 120 milijardi dolara.

Iza tih adresa nalaze se milijuni običnih investitora koji su kupili udio u fondu, ponekad za svega nekoliko desetaka dolara.

Kada to uzmemo u obzir, slika se potpuno mijenja. Jedna adresa s ogromnom količinom Bitcoina ne govori nam ništa o tome koliko je ljudi zapravo vlasnik. Zato je tvrdnja da „1% adresa drži gotovo sve" tehnički točna, ali duboko pogrešna kao zaključak.

Tko zapravo drži Bitcoin?

Tvrtka River provela je jedno od najpotpunijih analiza distribucije Bitcoina dosad, kombinirajući javne prijave, označavanje adresa i istraživanja na lancu.

Prema njihovim procjenama iz kolovoza 2025., pojedinci drže oko 65,9% ukupne ponude Bitcoina (13,83 milijuna BTC). Fondovi i ETF-ovi kontroliraju oko 7,8%, tvrtke 6,2%, a vlade 1,5%.

Dakle, većina Bitcoina, dvije trećine, i dalje je u rukama privatnih osoba.

Kitovi, morski psi i rakovi

Kripto zajednica razvila je živopisnu taksonomiju vlasnika prema veličini holdinga:

• Kitovi: više od 1.000 BTC-a po adresi
• Morski psi: između 500 i 1.000 BTC-a
• Rakovi: manje od 1 BTC-a

Top 100 adresa zajedno drži oko 2,9 milijuna BTC, što je blizu 14,7% svih u opticaju, uglavnom burzovne rezerve, institucionalni fondovi i krupni privatni investitori.

Ali trend se mijenja. Novčanici s između 100 i 1.000 BTC-a značajno su narasli, sa 3,9 na 4,76 milijuna u godinu dana, što signalizira širu distribuciju prema manjim institucijama i imućnijim pojedincima.

Slučaj Satoshi Nakamoto

Ni jedan razgovor o koncentraciji Bitcoina nije potpun bez spomena njegova anonimnog osnivača. Procjenjuje se da Satoshi Nakamoto drži između 750.000 i 1,1 milijuna BTC-a raspoređenih na oko 22.000 ranih adresa, nijedna od njih nije pokrenuta od nastanka Bitcoina.

Ta sredstva efektivno ne postoje na tržištu. Mnogi ih analitičari tretiraju kao trajno izgubljena.

Koliko je rijetko imati 1 cijeli Bitcoin?

Ovo je možda najzanimljiviji podatak od svega.

Svega oko 0,18% vlasnika kriptovaluta drži barem jedan cijeli Bitcoin, manje od dva na svakih tisuću kripto-investitora.

Procjenjuje se da manje od milijun novčanika uopće drži 1 BTC ili više. S obzirom da je maksimalna ponuda Bitcoina 21 milijuna, a da ih je već oko 19,6 milijuna izrudareno, cijeli Bitcoin postaje sve rijeđi, ali ne i nedostupan.

Je li koncentracija problem?

To ovisi o perspektivi. S jedne strane, koncentracija je realna, 2% kripto-adresa kontrolira više od 95% svih Bitcoina u opticaju. Veliki prodajni pritisak kitova može pokrenuti značajne pomake u cijeni bez obzira na temelje.

S druge strane:

• mnoge „whale" adrese su burze koje drže sredstva u ime malih ulagača
• institucionalizacija (ETF-ovi, korporativne riznice) donosi transparentnost
• distribucija se postupno širi, osobito srednji sloj holdinga raste.

Bitcoin nije savršeno ravnomjerno raspoređen. Ali nije ni daleko od mita o tome da ga posjeduje šačica tajnovitih bogataša.

Istina je negdje između

Mit o „90% u rukama 1%" temelji se na stvarnim podacima, ali pogrešno ih tumači. Adresa na blockchainu nije isto što i osoba ili subjekt, iza jedne adrese može stajati milijun malih ulagača.

Slika je složenija: većinu Bitcoina drže pojedinci, institucije je ubrzano usvajaju, a koncetracija polako, ali vidljivo opada. Bitcoin ostaje imovina s neravnomjernom raspodjelom, baš kao i gotovo svaka druga.